Lokalna samouprava i politički život (samo statistički bez favoriziranja)

Nekad i danas (razvojni put)

Do vremena I svjetskog rata lokalna samouprava i politički život nije tako rekuć postojao na ovom području, poslije rata formiraju se zemljišne zajednice koje su djelovale na cijelom području.

U vrijeme Banovine Savske na ovom području postojala je općina Sveta Jana, a tijekom rata ovdje djeluje Mjesni narodni odbor Gorica sve do formiranja Mjesne zajednice Gorice Svetojanske 19....  Još prije uspostave Republike Hrvatske došlo je do promjene Mjesne zajednice. Tadašnji skupina mladih entuzijasta pod nazivom Mladi Svete Jane u veljači 1990. godine preuzimaju Mjesnu zajednicu Gorica Svetojanska sa svojim programom i nepuna dva mjeseca nakon uspostave Republike Hrvatske, točnije 26. 7. 1990.  dolazi i do promjene njenog imena u Mjesnu zajednicu Sveta Jana.

Mjesna zajednica Sveta Jana postojala je sve do siječnja 1993. godine kada je ukida Republika Hrvatska Zakonom o upravi i lokalnoj samoupravi i uvodi nov način lokalne samouprave u obliku mjesnih odbora.

Pravo građana na lolalnu (mjesnu) samoupravu i upravu, jedno je od Ustavom Republike Hrvatske utvrđenih i zajamčenih prava te ga nije moguće ograničavati ni isključivati zakonima ili općim aktima jedinica lokalne samouprave. Članak 57. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi uvodi mjesne odbore kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima koji su od neposrednog utjecaja na život i rad građana. Glede osnivanja mjesnih odbora Zakon propisuje da se mjesni odbori mogu osnivati, između ostaloga, i za dio većeg naselja odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu, ne propisujući pri tome keje se naselje ima smatrati većin te ne postavljajući ograničenja koja bi se ticala broja stanovnika onog dijela naselja za koji se mjesni odbor osniva. Slijedom toga, ne postoji zakonom utvrđeni minimalni broj stanovnika dijela naselja, koji bi predstavljao uvjet kojega je nužno ostvariti za osnivanje mjesnog odbora.

Mjesni odbor Draga Svetojanska

Ugledajući se na svoje susjede iz središnjeg naselja područja Svete Jane i mještani Drage Svetojanske osnovali su 15. siječnja 1995. svoj Mjesni odbor Draga Svetojanska. Područje statističkog kruga naselja Draga Svetojasnka, potom naselja Špigelski Breg i Lanišće je područje djelovanja Mjesnog odbora Draga Svetojanska. Briga o uređenju ovih naselja, kao i pravo da o pitanjima iz djelokruga svojeg područja rješavaju sami bez posrednika koji nisu bili naročito iskreni ponukalo je mještane Drage Svetojanske da se slično kao i Gorica najprije peticijom obrate nadležnima, a potom da unutar svojih prostorija (bivša zdrvstvena ambulanta) utemelje demokratskim izborima prvi mjesni odbor na njihovom području, a to je Mjesni odbor Draga Svetojanska. Prvi članovi  mjesnog odbora bili su: Ivan Bradvić, Juraj Bradvić (prvi predsjednik), Nikola Bradvić, Božidar Matasić, Ivan Martinković, Josip Puština, Mladen Repar i Stjepan Ribarić. Današnji Mjesni odbor broji devet članova i devet zamjenika.

Stoga što nisu provedeni novi izbori MO zapravo je u stanju mirovanja i neaktivnosti.

Mjesni odbor Gorica Svetojanska

Prvi mjesni odbor koji je krenuo samostalnim putem bio je Mjesni odbor Gorica Svetojanska.

Demokratski provedenim izborima Mjesni odbor Gorica Svetojanska formirao je svoje organe, a to su Vijeće mjesnog odbora i predsjednika mjesnog odbora. U prvi je mah sve izgledalo i išlo teško. Međutim, samosvjesni građani Gorice Svetojanske uspjeli su se izboriti za Ustavom zagarantirano pravo na lokalnu (mjesnu) samoupravu i upravu utemeljujući 14. siječnja 1995. Mjesni odbor Gorica Svetojanska. To je bio, može se reći, jedan od prvih mjesnih odbora koji je utemeljen na području tadašnje Općine Jastrebarsko na posve nov način. Naime, sve bivše mjesne zajednice automatizmom su prelazile u mjesne odbore, dok je ovaj mjesni odbor nastao iz automatski nastalog mjesnog odbora Sveta Jana. Naime, Statut Općine je predvidio formiranje mjesnih odbora, ali tada nisu postojala Pravila mjesnih odbora tako da je ovaj mjesni odbor ponukao gradske oce da posegnu za aktima na kojima se temelje i egzistiraju mjesni odbori,  jer ih očito nisu imali te da se pozabave i jednom od temeljnih prava a to je participiranje svakog stanovnika svojeg područja u pitanju od važnosti za život i rad stanovnika.

Svrha i jest mjesnih odbora da brine o uređenju svojeg područja, te da na taj način poboljšaju kvalitetu stanovanja, unaprijede komunalne i uslužne djelatnosti, bolje održavanje lolane infrastrukture i komunalni red. Mjesni odbori putem svojih organa brinu i od djeci i njihovom obrazovanju, odgoju i javnom zdravlju te i o pitanjima vezanim za socijalno-karitativnu funkciju. Osim toga, mjesni odbor doprinosti većem stupnju demokracije i ljudskih prava jer na taj način pojedinačna mišljenja dolaze do većeg izražaja, kao i iznošenje mišljenja na ravnopravan način.

Ovdje treba napomenuti da je inicijativa za utemeljenje Mjesnog odbora Gorica Svetojanska krenula svojevrsnom peticijom većine građana naselja Gorica Svetojanska 27. studenog 1994.  koju tadašnje općinsko rukovodstvo nije uvažavalo, već se moralo čekati mišljenje Ministarstva uprave koje je bilo na strani građana Gorice Svetojanske. Razlog osnutku bio je nemogućnost artikuliranja interesa naselja Gorice Svetojanske kroz dosadašnje organe mjesne samouprave, a povod je bio nepriznavanje prava naselju Gorice Svetojanske da odlučuje o tome što će se graditi u njihovom naselju, točnije na glavnom Goričkom trgu, već ih se na jedan sustavan način zatiralo i onemogućavalo. Ali za svako zlo jedno dobro. Tako je nastao Mjesni odbor Gorica Svetojanska. Prvi članovi mjesnog odbora bili su abecednim redom: Nikola Bubanović, Josip Jagodić, Josip Mustafa, Franjo Repar, Josip Repar, Juraj Špigelski i Ivan Težak (prvi predsjednik), a svoj su doprinos osnutku, naročito, pridonijeli, i počasni članovi Mjesnog odobra Gorica Svetojanska: Josip Erben i Josip Ilečić. Danas Mjesni odbor Gorica Svetojanska obuhvaća područje koje se poklapa sa satističkim krugom naselja Gorice Svetojanske i broji devet članova. Stoga što nisu provedeni novi izbori MO zapravo je u stanju mirovanja i neaktivnosti.

Mjesni odbor Malunje

Djeluje unutar svojeg naselja Malunje koje se poklapa sa granicom statističkog kruga unutar katastarske općine Sveta Ana. Kao i ostali mjesni odbori i MO Malunje brine o uređenju svojeg naselja, o infrastrukturi, pomaže župnoj zajednici kad je u pitanju uređenje kapelice Gospine krunice, te u pitanjima socijalno-karitativnog karaktera.

U vrijeme bivše države Malunje je imalo svoju Mjesnu zajednicu koja je djelovala još neko vrijeme nakon uspostave Republike Hrvatske, da bi se ukinula 1993. godine. Obzirom da je novi Zakon o lokalnoj samoupravi ukinuo mjesne zajednice i omogućio formiranje mjesnih odbora, automatizmom je natao novi Mjesni odbor Malunje. Danas on broji sedam članova.

Stoga što nisu provedeni novi izbori MO zapravo je u stanju mirovanja i neaktivnosti.

Mjesni odbor Sveta Jana

Mjesni odbor koji je nastao automatizmom iz bivše Mjesne zajednice Sveta Jana je MO Sveta Jana.

Iz bivše Mjesne zajednice Sveta Jana, te Mjesnog odbora Sveta Jana koji je nastao automatizmom formirana su današnja četiri mjesna odbora: MO Gorica Svetojanska, MO Draga Svetojanska i MO Toplice. Današnji  mjesni odbor Sveta Jana djeluje u  granicama statističkog kruga unutar kojeg se nalaze naselja: Belčići, Bukovac Svetojasnki, Celine, Dolanjski Jarak, Grabarak, Ivančići, Kupećdol, Miladini, Paljugi, Prodindol, Redovje i Srednjak. Danas Mjesni odbor Sveta Jana broji. devet članova.

Stoga što nisu provedeni novi izbori MO zapravo je u stanju mirovanja i neaktivnosti.

Mjesni odbor Toplice Svetojanske

Tijekom proljeća 1995. utemeljen je MO Toplice. Prvi članovi mjesnog odbora bili su: Stjepan Kupina (predsjednik), Josip Hačko, ...

Područje djelovanja je područje statističkog kruga naselja Toplice. Od važnijih objekata unutar ovog mjesnog odbora nalazi se staro kupalište (u središtu naselja) s otvorenim bazenom te Športsko-rekreacioni centar i kupalište Toplice Svetojanske sa olimpijskim i dječjim bazenom te toboganom (na ulazu u naselje s istočne strane). Iako je ideja o izgradnji kupališnog centra postojala niz godina, ovaj je projekt pokrenula tijekom 1990. godine MZ Sveta Jana formirajući odbor koji je obilazivši vlasnike zemljišta omogućio njihov otkup. Odbor se sastojao od rukovodstva MZ Sveta Jana i župnika župe Sveta Jana. Zemljište je kasnije otkupila tadašnja općina Jastrebarsko.

Stoga što nisu provedeni novi izbori MO zapravo je u stanju mirovanja i neaktivnosti.