|
Crkva Sv. Ane pred slomom!?
Potrebna hitna sanacija
Izvadak
GEOTEHNIČKI ELABORAT
INŽENJERSKOGEOLOŠKI RADOVI S
GEOTEHNIČKIM MODELOM KLIZIŠTA
5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA O UZROCIMA KLIZANJA I MOGUĆE MJERE SANACIJE
Na temelju provedenih geotehničkih istraživanja doneseni su zaključci o predmetnom klizištu, koji su tematski prikazani u odgovarajućim poglavljima ovog elaborata. Provedeni istražni radovi koncipirani su tako da je bilo moguće sagledati uzroke klizanja i primjereno upoznati stanje na lokaciji, kako bi se mogao izraditi projekt sanacije.
Razlozi, koji su doveli do klizanja su višestruki i tek su spregnutim djelovanjem rezultirali opisanim nestabilnostima. U prvom se redu mogu pripisati prirodnim geotehničkim okolnostima. Uz niske posmične čvrstoće dvaju opisanih slojeva (zone 2 i 4) u glinovitim materijalima panona, veoma velik značaj ima opisani arteški vodonosnik u karbonatima mezozoika, koji putem recentno aktivnog rasjeda kontinuirano održava visoke porne pritiske u padini. Arteški vodonosnik u uvjetima kada postigne maksimalne pritiske može djelovati superponirajuće s vodama iz plićeg dijela terena u zoni platoa crkve - do dubine podine pjeskovitih naslaga (ovdje se vjerojatno formira viseći vodonosnik!?). Podzemne vode iz visećeg vodonosnika plićeg dijela i arteškog vodonosnika iz dubljeg dijela (u karbonatnim naslagama mezozoika) tada funkcioniraju kao jedinstvena cjelina. Loše kontrole površinske i drenažne odvodnje također imaju velik utjecaj (otvoreni odvodni kanal za otpadne vode - uz cestu koja prolazi naniže obodom groblja). Nasipavanja terena na platou crkve u bližoj prošlosti dodatno su opteretila padinu i pogoršala njezinu stabilnost. Posebni problem predstavlja nezaustavljiva dinamika strukturno-tektonskog sklopa terena uzduž novo otkrivenog - neotektonski i recentno aktivnog rasjeda. Ta dinamika izazvana je djelovanjem endodinamičkih sila, te uzrokuje kontinuirano i trajno povećanje nagiba slojeva i padine, što kontinuirano smanjuje i stabilnost padine - pri ostalim nepromijenjenim uvjetima. Dakako, čini se da se određene deformacije spomenika (na groblju) i ograda na pojedinim grobnim mjestima mogu povezivati vremenski s jačim potresima dogođenima na istraživanom području, a to se očekuje i u budućnosti.
Važno je naglasiti da se klizanja koja dovode do pukotina na crkvi u skoroj budućnosti veoma vjerojatno mogu povezati s reaktiviranim starim klizanjem 2007/2008. (v. priloge 3 i 3A) u jedinstvenu cjelinu. Moguće je da se to već upravo i događa. Takav scenarij itekako je moguć uvaži li se jedinstvenost geološke građe padine istočno i zapadno od recentno aktivnog rasjeda, te cjelokupna sličnost geotehničkih rubnih uvjeta - osim u jednom. Naime, dio padine zapadno od rasjeda ima neusporedivo veći deficit mase u donjem dijelu padine - u odnosu na dio padine istočno od rasjeda. Ova činjenica mogla bi utjecati i na ubrzanje pomaka s većim oštećenjima pa i urušavanjem većeg dijela crkve, na što ukazuju postojeće pukotine na crkvi kao i ubrzana dinamika recentnih pomaka. Zato valja veoma obzirno pristupiti i problemu eventualne izgradnje nove mrtvačnice (o tome se već duže vrijeme polemizira!) na platou ispred crkve - u prostoru između crkve i vatrogasnog doma (bliže južnom rubu morfološkog strukturnog nosa).
Privremeno umirenje dijelova klizišta vjerojatno nastaje samo u dužim ekstremno sušnim periodima i eventualnim preraspodjelama masa uslijed klizanja. Tijekom trajanja istražnih radova i u trenutku zaključenja ovog elaborata očigledno se pomaci događaju, što se najbolje potkrepljuje, rezultatima mjerenja pomaka u inklinometrima, povećanjem zijeva pojedinih pukotina na crkvi i - osobito - odmicanjem novo izgrađene kamene pasice oko crkve - od same crkve- u istočnom dijelu. Pri tome kamena pasica je na više mjesta pukla - mjestimično i usjela do nekoliko mm.
Ne postoje prirodne predispozicije za smirivanje klizišta. Aktivnošću klizišta trajno su ugroženi crkva i groblje s postojećom mrtvačnicom. Radi toga, preporuča se što prije i bez nepotrebnih odlaganja izraditi projekt sanacije i izvršiti sanacijske radove.
Načelno, potencijalne sanacijske mjere su veoma složene i skupe. S obzirom na sagledane okolnosti optimalnom bi se vjerojatno mogla smatrati sanacija pilotnom stijenom sa zategama, koja bi se postavila uz južni i istočni obod crkve. Time bi se problem stabilnosti crkve odvojio od problema stabilnosti nizbrežnog dijela padine s grobljem, ali i smanjila opterečenja u čeonom dijelu klizišta, što bi povoljno djelovalo i na stabilnost nižih dijelova padine s grobljem. Takav način sanacije valjalo bi kombinirati cjelokupnim uređenjem površinske i drenažne odvodnje na platou crkve i lepezom horizontalnih bušenih drenova na središnjem dijelu padine južno i/ili sjeverno od crkve.
U Zagrebu, 30.07.2009.
Izradio:
Prof.dr.sc. Želimir ORTOLAN, dipl.ing.geol.
6. LITERATURA
Mesri, G. & A.F.Cepeda-Diaz (1986): Residual shear strength of clays and shales. Geotechnique 36(2), 269-274, London.
Ortolan,Ž. (1996): Formiranje prostornog inženjerskogeološkog modela dubokog klizišta s više kliznih ploha. Doktorska disertacija. Fond. dok. Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Ortolan, Ž. (2007): Stručni seminar «Sanacija nestabilnih padina». Geotehničko 3D-modeliranje padina RNK-metodom. Zagreb 2.-3. lipnja 2009. Autorizirano predavanje.
Ortolan, Ž. & Mihalinec, Z. (1998): Plasticity index - Indicator of shear strength and a major axis of geotechnical modeling. Proc. of the XI-th Danube-European conference on soil mechanics and geotechnical engineering/Poreč/Croatia/25-29 May 1998/ - Geotechnical hazards, 743-750, A.A. Balkema, Rotterdam, Netherlands.
Skempton, A.W. (1970): First-time slides in over-consolidated clays. Geotechnique 120, 320-324, London.
|
